O naselju
Dubovica je stara duša općine - selo koje je nekad bilo veće i življe, danas umanjeno ali bogato sjećanjima. Smješteno uz rijeku Plitvicu, Dubovica ima oko 260 stanovnika, od kojih su mnogi stariji. Ovo je mjesto tihih ulica, prostranih polja i opipljive povijesti.
Prvi put se spominje kao "Dudowycz" u 16. stoljeću, a nekad je imala čak i malu kuriju (plemićki dvor) unutar svojih granica. Društveno, svi se poznaju - zajednica stisnuta iz nužde. Postoji poniznost u selu - možda zato što je toliko izgubilo: ljude, nogometni klub, svoj nekadašnji značaj.
Interna napetost Dubovice ogleda se u sukobu rezignacije i aspiracije. Neki prihvaćaju da je "Dubovica takva kakva je", dok nekoliko preostalih mladih obitelji želi revitalizaciju - plastenici s cvijećem, bolje ceste, možda seoski turizam na Plitvici.
Ključne činjenice
Jeste li znali?
Dubovica je imala struju u 1930-ima iz privatnog mlina, desetljećima prije državne elektrifikacije! Obitelj Toplak koristila je mlin na Plitvici za proizvodnju električne energije dok je ostatak regije još uvijek koristio svijeće.
Povijest
Povijest Dubovice je priča o usponu i padu - od živahnog sela s vlastitom kurijom i inovativnom obitelji, do tihog mjesta koje čuva sjećanja na bolja vremena. Ime možda potječe od staroslavenskog"dub" (hrast), ukazujući na nekadašnje šume.
Prvi spomen kao "Dudowycz"
Dubovica se prvi put pojavljuje u pisanim izvorima pod imenom"Dudowycz". Selo možda vodi porijeklo od ranijeg naselja"Keljanovec" ili "Kilijanovci" koje se spominje u starijim dokumentima.
Velika i Mala Dubovica
U ovom razdoblju razlikuju se "Velika Dubovica" i "Mala Dubovica"- podjela koja se danas odražava u razlikovanju "Gornje" i "Donje"Dubovice, odvojenih rijekom Plitvica.
Ivan Kukuljević Sakcinski posjeduje zemlju
Čuveni hrvatski povjesničar, političar i književnik Ivan Kukuljević Sakcinski (1816-1889) nekad je posjedovao zemlju u Dubovici - neočekivana veza s hrvatskim preporodom i nacionalnom kulturom.
Osnivanje DVD-a Dubovica
Dobrovoljno vatrogasno društvo Dubovica osnovano je gotovo stoljeće prije i ostaje "vrlo aktivno" do danas - simbol zajedničke brige i solidarnosti koja definira selo.
Toplaci donose struju iz mlina na Plitvici
Obitelj Toplak postavlja generator na svoj mlin na Plitvici i proizvodi električnu energiju za svoje imanje i susjede - desetljećima prije nego što je državna elektromreža stigla u ovaj dio Hrvatske. Primjer lokalne inovativnosti koji je danas zaboravljen.
Agrarna reforma razbija Toplakovsko imanje
Toplacima je oduzeto 374 jutra (215 hektara) zemlje i raspodijeljeno u agrarnoj reformi. Gubitak velikog imanja označava kraj ekonomske snage koja je poticala inovacije poput privatne elektrifikacije.
Katastrofalni pad stanovništva
U samo jednom desetljeću stanovništvo Dubovice pada s oko 420 na oko 200 - više od polovice sela odlazi u potrazi za poslom u gradove ili inozemstvo. Ovaj demografski udar selo nikad nije potpuno prebrodilo.
Osnivanje NK "Croatia" Dubovica
Nogometni klub osnovan je kao simbol seoskog identiteta i zajedništva. Nažalost, klub je kasnije prestao s radom zbog"nedostatka mladih" - bolna ilustracija demografske stvarnosti.
Tiho dostojanstvo i nada u obnovu
S oko 260 stanovnika, Dubovica je danas najmanji, ali možda najkarakterističniji dio općine. Cvjećari svako jutro kreću prema zagrebačkim tržnicama, vatrogasci čuvaju stoljetnu tradiciju, a nekoliko mladih obitelji sanja o seoskom turizmu uz Plitvicu.
Jeste li znali?
NK "Croatia" Dubovica prestala je s radom zbog nedostatka mladih igrača - tužan, ali simboličan znak demografskog pada koji je pogodio selo. Klub osnovan 1976. postao je žrtvom istog trenda koji prijeti cijeloj ruralnoj Hrvatskoj.
Gospodarstvo
Bez velike tvrtke ili tvornice, Dubovica se gotovo u potpunosti oslanja na poljoprivredu i cvjećarstvo. Ono što nedostaje u industrijskoj snazi, nadoknađuje se poduzetničkim duhom i spremnošću na naporan rad.
Cvjećarstvo - u 3 ujutro prema Zagrebu
"Velik broj cvjećara iz Dubovice može se vidjeti na zagrebačkim tržnicama" - rečenica koja najbolje opisuje gospodarsku stvarnost sela. Obiteljski plastenički uzgoj cvijeća temelj je egzistencije mnogih domaćinstava.
Cvjećari iz Dubovice ustaju u 3 sata ujutro, tovare kombije krizantemama, geranijem i presadnicama, te voze prema zagrebačkim tržnicama. Poduzetnički duh s oskudnim resursima - ovo je jedina strategija preživljavanja u selu bez industrije.
Tradicionalna poljoprivreda
Mnoga domaćinstva i dalje ovise o poljima - kukuruz, pšenica, povrće. Teška glinasto-ilovasta zemlja plodna je, ali zahtijeva naporan rad. Obiteljska gospodarstva rade bez potpore kakvu imaju veća sela s pristupom opremi i kapitalu.
Podcijenjena snaga
Kohezija zajednice i poznavanje zemlje. Solidarnost teče duboko - vatrogasci su primjer, ali i svakodnevna pomoć među susjedima. Cvjećari su razvili vještinu trgovanja na tržnicama - znanje koje se prenosi generacijama.
Dugoročna slabost
Izolacija - i zemljopisna (cesta je slijepa ulica koja završava u selu) i generacijska. Odljev mladih znači vakuum vodstva koji se nazire. Nema trgovine (zadnja je zatvorena), ovisi se o pokretnoj trgovini ili vožnji do Ludbrega.
Jeste li znali?
Stara školska zgrada u Dubovici stoji neiskorištena - nekad centar obrazovanja sela, danas prazan prostor koji čeka novu namjenu. Možda centar za seoski turizam? Možda radionica za cvjećare? Budućnost je nepisana.
Znamenitosti
Dubovica nema dvorac niti muzej, ali ima nešto možda vrednije - autentičan krajolik i tragove povijesti utkane u svakodnevicu.
Rijeka Plitvica
Vodotok koji definira selo
Plitvica doslovno dijeli Dubovicu na dva dijela - mještani se identificiraju kao iz "Gornje" ili "Donje" Dubovice. Rijeka je nekad pogonila mlin obitelji Toplak koji je proizvodio struju desetljećima prije državne elektrifikacije.
Potencijal za seoski turizam - kajaking, ribolov, šetnice uz rijeku - tema je rasprava među rijetkim mladim obiteljima koje žele revitalizirati selo.
Kapela Uzvišenja svetog Križa
1974. • Preč. Ivan Lončar i mještani
Kapela izgrađena 1974. godine na mjestu koje je nekada bilo"šikara i močvara". Gradnju je vodio preč. Ivan Lončar uz pomoć mještana koji su vlastitim rukama i sredstvima podigli ovo svetište - primjer zajedničkog rada koji definira Dubovicu.
Kapela ostaje mjesto okupljanja zajednice, posebno za Uzvišenje svetog Križa (14. rujna) kada se održava tradicionalno slavlje.
Mjesto nekadašnje kurije
Plemićki dvor • Nije sačuvan
Dubovica je nekad imala malu kuriju (plemićki dvor) unutar svojih granica - rijedak primjer za selo ove veličine. Kroz kuriju su prošle obitelji Schmidt, Kukuljević Sakcinski i Toplak. Danas od zgrade nema traga, ali sjećanje na nju živi u lokalnoj predaji.
Mjesto nekadašnjeg mlina Toplak
1930-te • Prva struja u selu
Na Plitvici je nekad stajao mlin obitelji Toplak koji je u 1930-ima proizveo nešto nezamislivo za to doba - električnu energiju za selo, desetljećima prije nego što je državna mreža stigla. Mještani su imali svjetlo dok su susjedi još palili svijeće.
Ova priča o lokalnoj inovativnosti danas je gotovo zaboravljena - simbol onoga što Dubovica može postići kada ima poduzetnički duh i resurse.
Jeste li znali?
Rijeka Plitvica dijeli selo na dva dijela - mještani se i danas identificiraju kao iz "Gornje" ili "Donje" Dubovice. Ova podjela odražava povijesnu razliku između "Velike" i "Male" Dubovice iz kasnog 18. stoljeća.
Udruge i društva
U selu od 260 stanovnika, udruge nisu dodatak životu - one jesu život. DVD Dubovica stara je gotovo stoljeće i ostaje aktivna, dok je NK Croatia morala prestati s radom. Kontrast koji govori o stanju sela.
DVD Dubovica
Osnovano 1928. • Gotovo stoljeće aktivnosti
Dobrovoljno vatrogasno društvo Dubovica osnovano je 1928. godine i ostaje "vrlo aktivno" do danas - rijetka priča kontinuiteta u selu koje je izgubilo toliko toga. Vatrogasci su više od protupožarne službe; oni su simbol zajedničke brige i solidarnosti.
U selu bez puno mladih, DVD okuplja različite generacije i održava osjećaj zajedništva. Natjecanja, vježbe i druženja ritmiziraju život Dubovice.
NK "Croatia" Dubovica
1976. - prestanak rada • Nedostatak mladih
Nogometni klub osnovan 1976. morao je prestati s radom zbog"nedostatka mladih" - fraza koja bolno sažima demografsku stvarnost Dubovice. Klub je nekad bio središte seoskog života, mjesto gdje su se susjedstva natjecala i družila.
Prestanak rada NK Croatia simbol je šire priče o hrvatskom selu - mladi odlaze, klubovi gase, zajednice stare. Ali Dubovica se nije predala; DVD i cvjećari nastavljaju.